Šta je insulinska rezistencija?
Insulinska rezistencija je metaboličko stanje koje karakteriše povišen nivo insulina u krvi i otpornost (rezistencija) ćelija na insulinski signal.
Osnovna fiziološka funkcija insulina, hormona koji oslobađa pankreas, je održavanje normalnog nivoa glukoze u krvi – transportom glukoze iz krvi u ćelije organizma. Ovom funkcijom insulin omogućava da ćelije pravovremeno iskoriste glukozu iz krvi za svoje energetske potrebe.
Kako insulinska rezistencija predstavlja stanje u kojem ćelije slabo reaguju ili ne reaguju na insulin – njegov nivo u krvi raste. Insulin u krvi vezuje glukozu, čiji nivo u krvi takođe raste zbog nemogućnosti transporta unutar ćelija. Na taj način, insulinska rezistencija dovodi do toksičnih nivoa glukoze u krvi – stanja poznatog kao visok šećer u krvi.

Odlična činjenica – insulinska rezistencija je reverzibilna! To znači da je moguće učiniti da ona nestane i sprečiti dalji napredak bolesti u predijabetes ili insulin-zavisni dijabetes (tip 2) pravovremenom dijagnozom, pravilnom ishranom i većom fizičkom aktivnosti.
Saznajte u nastavku teksta sve o simptomima, pravilnoj ishrani, testovima, kao i o faktorima rizika i komplikacijama koje može izazvati insulinska rezistencija:
- Insulinska rezistencija – simptomi i znaci
- Faktori rizika za nastanak insulinske rezistencije
- Insulinska rezistencija test i dijagnoza
- Komplikacije insulinske rezistencije
- Insulinska rezistencija i trudnoća
- Insulinska rezistencija i ishrana
- Da li je insulinska rezistencija izlečiva?
Insulinska rezistencija – simptomi i znaci
Samostalno ne možete sa potpunom sigurnošću utvrditi da li imate insulinsku rezistenciju na osnovu subjektivnih simptoma. Neophodno je da se uradi analiza krvi kojom ćete proveriti nivo šećera u krvi.
Takođe, insulinska rezistencija se može manifestovati i drugim poremećajima (visok krvni pritisak, nizak nivo „dobrog“ holesterola i visoki trigliceridi), koje ne možete utvrditi samostalno i bez posete lekaru koji će protumačiti vaše simptome zajedno sa rezultatima laboratorijskih analiza.
Kao kod većine stanja, i kod insulinske rezistencije postoje specifični simptomi i znaci koji mogu ukazati na sumnju.
Simptomi insulinske rezistencije
Simptomi predstavljaju subjektivni opis tegoba koje pacijent doživljava u određenom stepenu i pacijent ih koristi kako bi lekaru opisao svoje tegobe.
Insulinska rezistencija se može najčešće manifestovati simptomima kao što su:
- Pojačana glad i želja za unosom rafinisanih ugljenih hidrata
- Prekomerna žeđ
- Učestalo mokrenje
- Lako dobijanje na težini i teško mršavljenje
- Prisustvo masnih naslaga – naročito u predelu stomaka, struka i zadnjice
- Osećaj pospanosti i zamora, naročito posle obroka
- Nedostatak energije i hronični umor
- Neredovan menstrualni ciklus
- Loša koncentracija, bezvoljnost ili rasejanost

Ukoliko prepoznajete jedan ili više simptoma sa ove liste, poželjno je da se javite lekaru – kako bi se utvrdio tačan uzrok simptoma koje osećate, te uspostavila ili isključila dijagnoza insulinske rezistencije fizikalnim pregledom i potrebnim laboratorijskim analizama.
U poliklinici i laboratoriji Labomedica, sve laboratorijske analize i specijalističke preglede možete izvršiti u jednom danu, na jednom mestu – bez čekanja. Za sve informacije i zakazivanje, stručno osoblje poliklinike Vam stoji na raspolaganju putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Znaci insulinske rezistencije
Insulinska rezistencija se može manifestovati objektivnim znacima bolesti koje su identifikovane od strane lekara tokom pregleda pacijenta i mogu uključivati sledeće:
- Krvni pritisak veći od 130/80 mmHg.
- Obim struka preko 100cm kod muškaraca, odnosno preko 89 cm kod žena.
- Nivo glukoze u krvi (natašte) veći 5.55 mmol/L.
- Nivo triglicerida u krvi (natašte) veći od 1.70 mmol/L.
- Nivo „dobrog holesterola“ (HDL) ispod 1.00 mmol/L za muškarce ili ispod 1.30 mmol/L za žene.
- Tamne, baršunaste mrlje kože (Acanthosis Nigricans), uobičajeno lokalizovane u predelu prepona, pazuha ili zadnje strane vrata.

Iako neke od znakova (npr. povišen krvni pritisak) može utvrditi i sam pacijent, konačnu dijagnozu o postojanju insulinske rezistencije donosi isključivo lekar na osnovu više faktora: anamneze, pregleda i rezultata laboratorijskih analiza.
U poliklinici i laboratoriji Labomedica, možete uraditi sve potrebne laboratorijske i specijalističke preglede bez čekanja – na jednom mestu, u jednom danu.
Za sve informacije i zakazivanje, stručno osoblje Labomedice Vam stoji na raspolaganju putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Faktori rizika za nastanak insulinske rezistencije
Smatra se da insulinska rezistencija pogađa čak 30% današnje populacije.
Savremeni način života i dugotrajna neadekvatna ishrana dominantno bazirana na ugljenim hidratima često predstavlja dovoljnu predispoziciju za nastanak insulinske rezistencije.
Dodatni faktori rizika za nastanak insulinske rezistencije uključuju:
- Gojaznost
- Neaktivan način života
- Hronični stres
- Ishrana bogata ugljenim hidratima
- Gestacijski dijabetes
- Zdravstvena stanja poput sindroma policističnih jajnika ili nealkoholna masna bolest jetre
- Porodična istorija dijabetesa
- Pušenje
- Starost (izloženije osobe starije od 45 godina)
- Hormonski poremećaji (Cushingov sindrom i akromegalija)
- Dugotrajna terapija nekim lekovima (antipsihotici, kortikosteroidi, tiazidni diuretici, beta-blokatori i statini)
- Problemi sa spavanjem (apneja)
Insulinska rezistencija – test i dijagnoza
Pored poremećaja metabolizma šećera, insulinska rezistencija se manifestuje i stanjima poput: gojaznosti, visokog krvnog pritiska, visokih triglicerida i holesterola – stoga, ne postoji jedinstveni test na insulinsku rezistenciju, već njeno otkrivanje zahteva primenu različitih dijagnostičkih metoda.
Dijagnoza insulinske rezistencije
Insulinska rezistencija se dijagnostikuje od strane lekara, kombinacijom lične i porodične anamneze pacijenta, fizičkim pregledom pacijenta i analizom rezultata relevantnih laboratorijskih analiza:
- Porodična i lična anamneza pacijenta – tokom anamneze lekar će Vas ispitati sve o simptomima koje osećate, i ličnoj i porodičnoj istoriji bolesti.
- Fizički pregled pacijenta – vrši lekar, i on obuhvata osnovni pregled sa merenjem vrednosti krvnog pritiska i telesne mase.
- Rezulate Laboratorijskih analiza:
- Šećer u krvi (Test glukoze) – ovim testom se meri nivo glukoze (šećera) u krvi nakon što niste jeli najmanje 8 sati.
- OGTT test (Test tolerancije na glukozu ili test opterećenja glukozom) – je test kojim se procenjuje odgovor organizma na oralno unetu glukozu (šećer).Tokom testa se meri koncentracija glukoze u serijskim uzorcima pre i nakon konzumiranja vodenog rastvora glukoze. Za izvođenje OGTT testa je najčešće potrebno 2 do 3 časa. Ovde možete pronaći sve informacije o OGTT testu.
- Hemoglobin A1c Test (HbA1c) – ovaj test pokazuje prosečan nivo glukoze u krvi u poslednja 2 do 3 meseca. Rezultate ovog testa lekar može koristiti u svrhu dijagnoze predijabetesa ili dijabetesa. Ukoliko imate dijabetes, rezultati ovog testa mogu pokazati da li je bolest pod kontrolom.
- Lipidni status – podrazumeva grupu testova kojima se utvrđuju koncentracije: ukupnog holesterola, HDL holesterola i LDL holesterola i triglicerida u krvi. Vrednosti ovih parametara mogu biti značajni za postavljanje dijagnoze insulinske rezistencije.
U poliklinici i laboratoriji Labomedica sve specijalističke preglede i analize možete uraditi bez čekanja, a rezultate dobijate istog dana.
Za sve informacije oko testiranja i zakazivanja, naše stručno osoblje Vam stoji na raspolaganju putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Insulinska rezistencija test
1. Osnovni insulinski rezistencija test
Osnovni insulinski rezistencija test obuhvata određivanje:
- koncentracije glukoze u krvi
- koncentracije insulina u krvi
- HOMA indeksa (Homeostasis Model Assesment of Insulin Resistance)
HOMA indeks se izračunava na osnovu koncentracija glukoze i insulina iz uzorka uzete krvi (natašte). Vrednost HOMA indeksa služi za procenu funkcija beta-ćelija pankreasa (koje luče insulin) i stepena insulinske rezistencije.
Visoke vrednosti HOMA indeksa su direktno srazmerne stepenu insulinske rezistencije. Niske vrednosti HOMA indeksa označavaju da ste osetljivi na insulin, dok više vrednosti ovog indeksa ukazuju na postojanje insulinske rezistencije.
Osnovni insulinski rezistencija test se radi iz uzorka venske krvi pacijenta najmanje 8h nakon poslednjeg obroka (noćnog gladovanja).
Osnovni insulin i glukoza
U prostorijama Labomedice testiranje možete uraditi bez čekanja, a rezultate dobijate istog dana. Za sve informacije oko pravilne pripreme i zakazivanje naše stručno osoblje Vam stoji na raspolaganju.
2. OGTT test (Test tolerancije na glukozu)
OGTT test (Oral Glucose Tolerance Test ili Test tolerancije na glukozu), se koristi za procenu odgovora organizma na oralno unetu glukozu u vidu vodenog rastvora.
Tokom testa se meri koncentracija glukoze (i insulina) u serijskim uzorcima pre i nakon unosa glukoze.
U zavisnosti od činjenice koji OGTT test Vam je lekar propisao, koncentracije se mogu određivati na sledeći način:
- Kod 2h OGTT testa – U 0, (30), 60, (90) i 120 minutu.
- Kod 3h OGTT testa – U 0, (30), 60, (90), 120 i 180 minutu.
U polilklinici i laboratoriji Labomedica OGTT test možete uraditi bez čekanja, u terminu koji Vama odgovara. Rezultate i besplatno tumačenje rezultata testa dobijate istog dana.
Za sve informacije oko pravilne pripreme i cene OGTT testa koji je propisan od Vašeg lekara stoji možete nas kontaktirati putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
4. HbA1c test
HbA1c je glikozilirani hemoglobin, tj. hemoglobin za koga je hemijski vezana glukoza.
HbA1c test se koristi u praćenju i dijagnostici insulinske rezistencije i dijabetesa, jer se koristi za procenu nivoa glukoze u poslednja 2 do 3 meseca.
Što je veća koncentracija glukoze u krvi to je veća koncentracija i HbA1c u krvi.
HbA1c test se određuje osobama kod sumnji na insulinsku rezistenciju, predijabetes ili kod pacijenata sa dijabetesom – u cilju praćenja efekata terapije i toka bolesti.
HbA1c test možete uraditi bez čekanja u prostorijama laboratorije Labomedica, a sve rezultate dobijate istog dana.
HbA1c Test
Za sve dodatne informacije oko testiranja i zakazivanje, stojimo Vam na raspolaganju putem putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
4. Lipidni status
Vrednosti parametara u okviru lipidnog statusa, kao i njihovi međusobni odnosi se smatraju značajnim indikatorom u proceni insulinske rezistencije pacijenata.
U laboratoriji Labomedica sve analize lipidnog statusa možete obaviti bez čekanja, a rezultate dobijate istog dana.
Lipidni status
Analiza lipidnog statusa se vrši laboratorijskim ispitivanjem krvi iz venskog uzorka pacijenta.
Za sve informacije oko pravilne pripreme pre analiza i zakazivanje, stojimo Vam na raspolaganju putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Komplikacije insulinske rezistencije
Ukoliko se insulinska rezistencija pravovremeno ne leči, može dovesti do razvoja sledećih stanja:
- Izraziti poremećaji u nivou šećera u krvi
- Predijabetes i Dijabetes tipa 2
- Bubrežna oboljenja
- Kardiovaskularna oboljenja (infarkt i šlog)
- Problemi sa vidom
- Karcinom
- Alchajmerova bolest

Insulinska rezistencija i trudnoća
U normalnoj trudnoći, metabolizam majke se transformiše u onaj koji karakteriše insulinska rezistencija. Ovo se događa zbog toga da bi fetusu uvek bila obezbeđena dostupnost hranljivih materija, dok se istovremeno podržavaju metaboličke potrebe majke.
Rastuća globalna epidemija savremenog načina života i prekomerne težine, je promenila fenotip trudnoće. Tako insulinska rezistencija izazvana gojaznošću pre trudnoće, biva dodatno pojačana trudnoćom.

U toj situaciji, u intrauterinom okruženje se javlja viškak hranljivih materija u vidu glukoze, lipida i aminokiselina, uporedo sa metaboličkim poremećajima koji uključuju upale i oksidativni stres. Kada se ovome dodaju savremeni način života, nepravilna ishrana i višak gestacijske težine – metabolizam trudnice i mikrobiom se dodatno menjaju.
U ovom poglavlju možete pronaći najvažnije mehanizme, faktore i implikacije insulinske rezistencije na trudnoću.
Insulinska rezistencija i zatrudnjivanje
Insulinska rezistencija može biti značajan faktor koji utiče na plodnost i mogućnost zatrudnjivanja. Vrlo je česta kod žena koje imaju sindrom policističnih jajnika (PSOC).
Razlog za ovo leži u porastu i disbalansu hormona do kojih dolazi u stanjima insulinske rezistencije. Iako je primarni poremećaj vezan za porast nivoa insulina, poremećen nivo insulina utiče i na balans drugih hormona – na primer može doći do porasta nivoa testosterona koji u potpunosti može zaustaviti ovulaciju.
Takođe, povišen nivo insulina može uticati i na druge hormone koji su važni za začeće: FSH (folikostimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon), estrogen i progesteron. Na taj način insulinska rezistencija može poremetiti implantaciju uspešno uplođene jajne ćelije u matericu.
Analiza polnih hormona Standard
FSH, LH, Estradiol
Analiza polnih hormona Premium
FSH, LH, Estradiol, Prolaktin, Progesteron, Testoster.
Stoga, da bi ste ostali u drugom stanju, potrebno je postavljanje dijagnoze, nakon čega ćete dobiti terapiju koja će doprineti uravnoteženju hormona i omogućiti začeće.
Za sva dodatna pitanja oko laboratorijskih analiza i zakazivanje, stručno osoblje Labomedice Vam je dostupno putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Insulinska rezistencija u trudnoći
Kod žena sa insulinskom rezistencijom može se očekivati da će se stanje menjati tokom trajanja trudnoće. Do promena, naročito, dolazi u trećem trimestru – kada se insulinska rezistencija jače ispoljava.
Na ispoljavanje insulinske rezistencije u trudnoći mogu uticati različiti faktori, a najčešći su:
- Uticaj hormona placente
- Gojaznost
- Fizička neaktivnost
- Nezdrava ishrana
- Genetski faktori
Ukoliko kod trudnice nije dijagnostikovan dijabetes ili insulinska rezistencija pre začeća, već do porasta nivoa glukoze u krvi dođe tokom same trudnoće – takvo stanje se naziva gestacijski dijabetes.
Stoga je od izuzetne važnosti da trudnice, bez obzira da li im je dijagnostikovana insulinska rezistencija ili dijabetes pre začeća, redovno kontrolišu nivo glukoze u krvi.
Redovnim kontrolama, preporukama lekara i pravovremenim laboratorijskim testiranjem, čak i u slučaju dijagnostikovane insulinske rezistencije, dijabetesa ili gestacijskog dijabetesa, bebe se uglavnom rađaju zdrave i bez ikakvih zdravstvenih problema.
Kako bi doktori pratili zdravstveno stanje trudnice koja ima insulinsku rezistenciju, ona bi trebalo redovno da se javlja na zakazane kontrole u zdravstvenoj ustanovi.
U poliklinici i laboratoriji Labomedica sve potrebne specijalističke preglede i laboratorijske analize možete uraditi na jednom mestu – u jednom danu. Za sva Vaša pitanja i zakazivanje, dostupni smo Vam putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Insulinska rezistencija i ishrana
Pravilna ishrana je važan faktor koji u prevenciji dijabetesa i insulinske rezistencije može napraviti veliku razliku. Adekvatna ishrana doprinosi da nivo insulina i šećera u krvi dugoročno ostanu pod kontrolom – sprečava nastanak insulinske rezistencije, a u slučaju postojanja dijabetesa može doprineti boljim upravljanjem toka bolesti.
U nastavku teksta, možete pronaći osnovne smernice pravilne ishrane u prevenciji insulinske rezistencije.
Na čemu bazirati ishranu kod insulinske rezistencije?

Kada težite da popravite Vaše obroke, evo kojim namirnicama treba težiti u ishrani:
Povrće
Mnogo povrća – Ovde je teško pogrešiti. Povrće ima malo ugljenih hidrata i kalorija, a prepuno je hranljivih materija, tako da možete da ga jedete koliko želite.
Po mogućnosti birajte uvek sveže, lisnato povrće. Ukoliko konzumirate smrznuto ili konzervirano povrće, uverite se da nema dodatne masti, soli ili šećera.
Pripazite sa unosom povrća bogatog skrobom, poput graška, krompira i kukuruza. Oni imaju više ugljenih hidrata od zelenog, lisnatog povrća, pa ih tretirajte kao žitarice i ne preterujte sa unosom istih.
Voće
Dosta voća – Voće prepuno vitamina, minerala i vlakana je uvek odličan izbor u ishrani prevencije insulinske rezistencije. Voće može pomoći da ukrotite želju za slatkišima i veštačkim šećerom. Dodajte bobičasto voće u običan nemasni jogurt i pretvorite ga u desert.
Sveže voće je uvek najbolje. Vodite računa da izbegavate konzervisano voće sa dodatkom sirupa. I zapamtite – i voće se računa kao ugljeni hidrati.
Hrana bogata vlaknima
Hrana bogata vlaknima – Kada konzumirate više od 50 grama vlakana dnevno, to pomaže u ravnoteži šećera u krvi. Bademi, crni pasulj, brokoli, sočivo i ovsena kaša su bogati vlaknima.
Ograničite unos ugljenih hidrata
Ograničite unos ugljenih hidrata – Ugljene hidrate možete unositi – ali ih smanjite i birajte pametno. Unosite ugljene hidrate iz voća, povrća, integralnih žitarica, pasulja i iz mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem masti. Smanjite unos ugljenih hidrata iz prerađene hrane kao što je beli hleb i testenina.
Proteini
Nastavite da unosite dovoljno proteina, ali ne u kombinaciji sa puno masti. Ograničite unos proteina goveđeg, jagnjećeg i svinjskog mesa, a povećajte unos proteina kroz:
- pileće ili ćureće meso (bez kože),
- ribu (tunjevina, sardine, losos),
- nemasni sir i belanca,
- biljne proteine (pasulj i sočivo)
Zdrave masti
Zamena zasićenih i trans masti sa zdravim mastima može smanjiti insulinsku rezistenciju. To znači – manje mesa, punomasnih mlečnih proizvoda i putera, a više maslinovog i susamovog ulja.
Mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti
Mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti – Nekoliko studija je pokazalo da mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti smanjuju insulinsku rezistenciju.
Stoga, birajte mleko sa niskim sadržajem masti i nemasni jogurt. Na ovaj način i dalje ćete unositi neophodan kalcijum i proteine, ali uz mnogo manje kalorija.
Ukoliko ste navikli na punomasne mlečne proizvode, pokušajte polako da smanjujete njihov unos. Pre prelaska na obrano mleko – pokušajte sa 1% ili 2% mlekom neko vreme.
Šta ograničiti i izbegavati u ishrani?

U cilju prevencije nastanka insulinske rezistencije, predijabetesa i dijabetesa tipa 2, pokušajte da ograničite i izbegavate sledeće namirnice u ishrani:
- Prerađena hrana – često sadrži prekomerne količine šećera, masti i soli. Pod prerađenom hranom se smatra većina namirnica koja dolazi pripremljena u limenkama, kutijama, omotima i sličnim pakovanjima (salame, paštete, gotova jela, slatkiši, različiti namazi i slično).
- Zasićene i trans masti – mogu povećati insulinsku rezistenciju. Zasićene i trans masti najčešće dolaze iz životinjskih namirnica (meso i sir), a sadrži je i hrana pržena u uljima (tzv. fast food).
- Zaslađena pića – gazirana pića, voćni napici, ledeni čajevi i vitamiska voda, zbog kojih lako možete dobiti na težini.
Da li je insulinska rezistencija izlečiva?
Odgovor je – DA! Insulinska rezistencija, ukoliko se na vreme dijagnostikuje, je potpuno reverzibilna. To znači da je rano otkrivanje znakova insulinske rezistencije, u kombinaciji sa promenom životnih navika i ishrane, neprocenjivo važno u preventivi predijabetesnog stanja i dijabetesa tipa 2, i ostalih komplikacija koji su praćeni insulinskom rezistencijom.
Ukoliko imate pitanja ili želite da se zakažete testiranje, stručno osoblje poliklinike i laboratorije Labomedica Vam je dostupno putem e-maila ili telefona: +381 11 30 88 304 i +381 66 11 12 16.
Izvori: