Hipotireoza: simptomi, dijagnostika i lečenje
Hipotireoza predstavlja sistemski poremećaj u radu štitne žlezde, koji se javlja usled nedovoljnog lučenja tireoidnih hormona u organizmu.
Hormoni tireoide, odnosno štitne žlezde (tiroksin T4 i trijodtironin T3) utiču na sve ćelije i organe u telu, tako što regulišu metabolizam, tj. brzinu sagorevanja kalorija, utiču na srčane funkcije i celokupan kardiovaskularni sistem, kontrolišu kontrakciju mišića, bitni su za razvoj mozga i kičmene moždine, regulišu telesnu temperaturu, raspoloženje, stvaraju energiju u telu i mnoge druge procese.

Usled usporenog rada štitne žlezde dolazi do poremećaja vrednosti tireoidnih hormona, što može proizvesti različite i nespecifične simptome, koji ukazuju na njihov veliki uticaj na zdravlje i kvalitet života.
Hipotireoza najčešće pogađa žene preko 60 godina, ali često ostaje neotkrivena, jer u početnim fazama njeni simptomi mogu potpuno izostati ili se mogu poistovetiti sa drugim bolestima, što omogućava ovom oboljenju da se nesmetano razvija.
Iz tog razloga, preventiva i redovni endokrinološki pregledi su najbolji način za otkrivanje i rano lečenje ovog poremećaja.
Analiza hormona štitne žlezde Standard
TSH, T3, T4
Analiza hormona štitne žlezde Premium
TSH, FT3, FT4, Kompletna krvna slika sa leukocitarnom formulom, Glukoza, kompletan lipidni status, AST, ALT, Urea, Kreatinin, Gvožđe
Analiza hormona štitne žlezde Free T
TSH, fT3, fT4
Sistematski ginekološki pregled Extra
Ginekološki pregled, ginekološki ultrazvuk, PAPA, kolposkopija, cervikalni i vaginalni bris sa Kandidom i sa antibiogramom, hormoni štitne žlezde (fT3, fT4, TSH) i kompletna krvna slika sa leukocitarnom formulom
Sistematski ginekološki pregled Premium
Ginekološki pregled, ginekološki ultrazvuk, PAPA, kolposkopija, ultrazvuk dojki, cervikalni i vaginalni bris sa Kandidom i antibiogramom
Endokrinološki pregled sa analizama
Endokrinološki pregled sa ultrazvukom štitne žlezde i analizom hormona TSH, FT3, FT4
Simptomi hipotireoze
Simptomi hipotireoze mogu se razlikovati od osobe do osobe. Obično se u početnoj fazi simptomi ne osećaju ili su slični drugim zdravstvenim stanjima, što otežava dijagnostifikovanje.
Simptomi hipotireoze kod žena
Neki od univerzalnih simptoma hipotireoze koji se javljaju su sledeći:
- Hronični umor i iscrpljenost
- Problemi sa koncentracijom i pamćenjem
- Česte promene raspoloženja (depresija, anksioznost)
- Usporen rad srca
- Bol u mišićima, slabost, usporenost
- Otečenost lica, ruku, stopala i drugih delova tela
- Dobijanje na težini
- Promene na kosi i koži (lomljiva kosa, tanki nokti, suva koža)
- Zatvor
- Nepravilni i produženi menstrualni ciklusi itd.
Simptomi hipotireoze kod dece
Simptomatologija kod dece razlikuje se u zavisnosti od uzrasta deteta. Simptomi hipotireoze kod dece mogu biti slični kao kod odraslih, a uključuju i specifične manifestacije poput:
- Usporenijeg rasta i razvoja
- Opšte slabosti, brzog zamaranja, hroničnog umora
- Gojenja i usporavanja metabolizma
- Stagnacije deteta u razvoju tokom puberteta, odnosno adolescencije
- Kasniji razvoj stalnih zuba
- Promena u raspoloženju i ponašanju
- Suve kože i kose
- Problema sa probavom itd.
Simptomi hipotireoze kod beba
Kako će se štitna žlezda razviti kod beba u stomaku i kako će teći njihovo sazrevanje i razvoj, mnogo zavisi od rada tireoidne žlezde majke. Ponekad se dogodi da se iz nepoznatih razloga štitna žlezda ploda ne razvije u potpunosti. Smatra se da oko 10 % dece ima tzv. kongenitalnu hipotireozu, odnosno urođenu nesposobnost da stvara tireoidne hormone, iako je tireoidna žlezda normalno prisutna. Posledice ovakvog poremećaja su ozbiljne i mogu dovesti do sledećih komplikacija:
- Kašnjenje u mentalnom i fizičkom razvoju
- Promukao plač
- Žutica
- Pupčana kila
- Problemi sa rastom
- Povećanje telesne težine
- Usporeno sisanje, poteškoće u hranjenju
- Problemi sa disanjem
- Smanjen tonus mišića
- Povećanje veličine jezika (makroglosija)
- Problemi sa govorom tokom odrastanja itd.
Ukoliko primetite neke od navedenih simptoma ili zapazite promene u ponašanju vašeg deteta od tipičnog razvoja, veoma je važno da se konsultujete sa pedijatrom. Rana dijagnoza i primena odgovarajuće terapije mogu sprečiti komplikacije kod novorođenčadi i omogućiti normalan rast i razvoj.
Dijagnostika i analize hipotireoze u LaboMedica poliklinici i laboratoriji
Dijagnostika hipotireoze predstavlja osnovu prepoznavanja i lečenja pomenutog poremećaja štitne žlezde. Kako je tireoidna žlezda važna za mnogobrojne funkcije u organizmu, ona zahteva sveobuhvatnu analizu simptoma, laboratorijskih testiranja i kliničke procene endokrinologa, a sve u cilju postavljanja odgovarajuće i precizne dijagnoze i uspešnog lečenja i praćenja stanja organizma.
Dijagnostifikovanje hipotireoze u LaboMedica poliklinici i laboratoriji podrazumeva kompletan endokrinološki pregled sa sledećim analizama štitne žlezde:
- Testiranje i merenje nivoa tireoidnih hormona – obuhvaju TSH test (hipotireoza TSH), analizu T3 (trijodtironin), FT3 (slobodni T3), T4 (tiroksin) hormona i FT4 (slobodni T4), koji se ispituju na osnovu uzetog uzorka krvi. Ukoliko laboratorijske analize pokažu povišeni nivo TSH, a nizak nivo T3 i T4, reč je o hipotireozi.
- Dodatne analize antitela štitne žlezde – služe za preciznu procenu mogućeg poremećaja štitne žlezde. Ovde spadaju analize Anti TPO antitela, kalcitonin test, analiza TG glikoproteina (tireoglobulin) itd.
- Ultrazvučni pregled tireoidne žlezde – ultrazvučni pregledi su veoma važni, kako bi se video oblik štitne žlezde, izgled tkiva i identifikuju eventualne strukturne promene na njima.
- Scintigrafija štitne žlezde – podrazumeva dijagnostičku metodu koja se može koristiti radi procene funkcije štitne žlezde i utvrđivanja nekih strukturnih abnormalnosti.
Laboratorijske analize za hipotireozu
Po čemu se razlikuju subklinička i kongenitalna hipotireoza?

Subklinička hipotireoza predstavlja blaži oblik hipotireoizma, kada su nivoi tiroksina T4 u krvi blago sniženi, dok su nivoi TSH hormona povišeni. Osobe koje boluju od sublkliničke hipotireoze nemaju vidljive simptome oboljenja, a disbalans hormona se može dijagnostifikovati preko laboratorijskih testova. Ovaj poremećaj zahteva redovno praćenje i preglede, uz odgovarajuću terapiju, što je naročito važno tokom trudnoće.
Kongenitalna hipotireoza predstavlja urođeni poremećaj kod tek rođenih beba ili jako male dece, koji se manifestuje nesposobnošću štitne žlezde da proizvodi tireoidne hormone. Ona može biti rezultat naslednih faktora ili problema u razvoju štitne žlezde ploda tokom trudnoće. Ukoliko se ne leči, komplikacije mogu biti veoma ozbiljne – mentalna zaostalost, problemi sa rastom i razvojem itd. Zato se između 2. do 5. dana po rođenju bebe, uzima uzorak krvi iz pete za analizu TSH ili FT4 hormona.
Hipertireoza i hipotireoza: sličnosti i razlike
Hipotireoza i hipertireoza predstavljaju poremećaje štitne žlezde, koji utiču na njen rad, funkciju i lučenje tireoidnih hormona, a samim tim i na metaboličke procese u organizmu.
Oba oboljenja mogu imati genetske predispozicije, a manifestuju se različitim simptomima koji utiču na raspoloženje, energiju, telesnu težinu i druge procese u organizmu.
Razlika između pomenutih poremećaja je u tome što se hipotireoza karakteriše usporenim radom tireoidne žlezde i smanjenim lučenjem tireoidnih hormona. Prilikom hipotireoze, nivoi hormona tireoide su sniženi, dok je TSH obično povišen. Simptomi uključuju umor, gojenje, suvu kožu i kosu, usporen rad srca, neplodnost itd. Kod hipertireoze, rad štitne žlezde je ubrzan, što rezultira prekomernim lučenjem tireoidnih hormona. Nivoi hormona su povišeni, dok je stimulišući hormon štitnjače TSH snižen. Može biti praćena gubitkom telesne težine, pojačanom nervozom, ubrzanim radom srca, nesanicom itd.
Veza sa autoimunim bolestima

Autoimune bolesti predstavljaju poremećaje kada imuni sistem počne da proizvodi antitela koja napadaju tkiva. Ponekad, ova oboljenja mogu uključiti i štitnu žlezdu i biti uzrok pojave hipotireoze ili drugih zdravstvenih stanja.
Hašimotova bolest kao čest uzročnik hipotireoze
Hipotireoza se najčešće javlja kao posledica autoimunog oboljenja, poznatog kao Hašimotova bolest ili Hašimoto Tireoiditis. Javlja se u slučajevima kada imuni sistem organizma proizvodi antitela koja napadaju štitnu žlezdu i utiče na njenu sposobnost da proizvodi hormone.
Hipotireoza i Addisonova bolest
Za razliku od hipotireoze, koja je bolest štitne žlezde, Addisonova bolest predstavlja poremećaj nadbubrežnih žlezda. Međutim, iako ova dva različita poremećaja endokrinog sistema nisu u direktnoj vezi, mogu se javiti zajedno zbog sličnosti u mehanizmima autoimunog napada na različite žlezde u organizmu.
Hipotireoza i reumatoidni artritis
Hipotireoza, tj. Hašimoto tiroiditis često se javlja u kombinaciji sa drugim autoimunim oboljenjima. Jedno od njih je i reumatoidni artritis, oboljenje koje uzrokuje upalu zglobova, što rezultira bolom, oticanjem, ukočenošću i oštećenjem zglobova.
Hipotireoza i dijabetes tipa 1
Smanjena funkcija štitne žlezde može dovesti do brojnih komplikacija i razvoja drugih autoimunih oboljenja, poput dijabetesa tipa 1, kada imuni sistem napada i uništava ćelije pankreasa koje proizvode insulin.
Celijakija i hipotireoza
Celijakija predstavlja autoimuno oboljenje koje oštećuje crevni sistem i remeti njegovu sposobnost apsorpcije hranljivih materija, tačnije glutena.
Veza između celijakije i hipotireoze zasniva se na činjenici da osobe koje pate od celijakije mogu biti u povećanom riziku od razvoja drugih autoimunih bolesti, uključujući i hipotireozu.
Vitiligo i hipotireoza
Vitiligo predstavlja kožno autoimuno oboljenje koje karakteriše gubitak pigmenta kože i dovodi do pojava belih mrlja na koži. Osobe sa ovim kožnim poremećajem mogu biti i do 2,5 puta u većem riziku od razvoja autoimunih bolesti štitne žlezde u poređenju sa ljudima bez vitiliga.
Hipotireoza i perniciozna anemija
Još jedna u grupi autoimunih oboljenja koja se može manifestovati udruženo sa hipotireozom jeste perniciozna anemija, koja se javlja kada imuni sistem proizvodi antitela koja napadaju ćelije sluzokože stomaka i nervnih ćelija, što dovodi do smanjene sposobnosti da organizam apsorbuje vitamin B12.
Lupus i hipotireoza
Lupus predstavlja sistemsko autoimuno oboljenje, kada imuni sistem napada zdrave ćelije i tkiva, što može dovesti do oštećenja različitih organa (kože, zglobova, srca, bubrega itd.). Osobe koje boluju od jedne autoimune bolesti, uglavnom su u povećanom riziku od razvoja drugih autoimunih oboljenja, pa se u tom slučaju sa lupusom može udruženo javiti hipotireoza.
Lečenje i prevencija
Lečenje usporenog rada štitne žlezde sprovodi se pod nadzorom endokrinologa, jer je hipotireoza poremećaj koji se mora doživotno „držati“ pod kontrolom, a to je moguće na sledeće načine:
- Hormonska terapija – hormonska terapija hipotireoze podrazumeva svakodnevnu upotrebu sintetičkog hormona štitne žlezde (levotiroksina), uz povremenu korekciju doze. Kako bi se odredila odgovarajuća doza ovog hormona, potrebno je u početku proveravati nivo TSH na svakih 6 – 8 nedelja. Posle toga, kontrola hormona u krvi proverava se na svakih 6 meseci.
Levotiroksin je najbolje piti svakoga dana ujutru na prazan stomak i to u isto vreme. Ukoliko pijete još neke lekove, sačekajte da razmak između terapija bude barem sat vremena.
- Odgovarajuća ishrana kod hipotireoze – Hipotireoza ne zahteva striktnu promenu ishrane, ali postoje izvesne namirnice koje bi trebalo izbegavati (pržena i slana prerađena hrana, peciva, torte, kolači, alkohol, vlaknasto povrće – kupus, brokoli, karfiol, kontrolisani unos kafe itd.). Pored toga, trebalo bi povećati unos namirnica bogatih jodom (tuna, alge, mlečni proizvodi), kao i suplementaciju selenom i vitaminom D.
Da li je moguće smršati ako imate hipotireozu?
Hipotireoza usporava metabolizam, što dovodi do gojenja ili teže kontrole težine. Međutim, ako se hipotireoza adekvatno leči, to može dovesti do regulisanja nivoa hormona u organizmu, regulaciji metabolizma i mršavljenju. Preporuka je konsultovati se i otići na nutricionistički pregled, kako bi se uspostavio odgovarajući balans u organizmu i kilogrami lakše gubili.
- Redovno praćenje i kontrolni pregledi – ova stavka je važna kako kod preventive, tako i kod lečenja hipotireoze. Što se ranije otkrije, simtomi se mogu bolje kontrolisati i ublažiti. Tokom lečenja, takođe je važno pratiti stanje štitne žlezde redovnim kontrolnim pregledima kod endokrinologa, kako bi se odredilo pravilno doziranje terapije.
- Redovna fizička aktivnost – veoma važna za celokupno zdravlje
- Kontrolisanje drugih zdravstvenih problema itd.
Hipotireoza je veoma čest zdravstveni problem kod žena, koji se mora u potpunosti razumeti, prihvatiti i naučiti kako da se kontroliše. Što pre uočite simptome ovog poremećaja, imaćete veće mogućnosti za ublažavenjem istih.
Redovnim endokrinološkim pregledima možete sprečiti eventualne komplikacije, zato zakažite još danas konsultacije i analize u LaboMedica poliklinici i laboratoriji, koji će Vam pomoći pri daljoj dijagnostici i lečenju i održanju kvalitetnog života.